Pregled mera Slovenije protiv posledica koronavirusa – šta nas čeka?

Pregled mera Slovenije protiv posledica koronavirusa - šta nas čeka?

Pregled važnih interventnih mera u Sloveniji zbog epidemije koronavirusa: u nastavku smo prikupili mere za ublažavanje posledica koronavirusa za državljane i privredu za vreme od stupanja na snagu ovog zakona do 31.5.2020.

Data d.o.o. je vodeća agencija za pružanje usluga za preduzetnike koji započinju svoj posao ili već imaju svoje preduzeće u Sloveniji. Pored profesionalnih računovodstvenih usluga, pružamo i poresko i pravno savetovanje i podršku. Naše pravno odeljenje može da vam pomogne da upotrebite mere, koje će vlada obezbediti preduzetnicima tokom ove vanredne situacije u zemlji. Pošaljite nam upit na e-mail data@data.si ili nas nazovite na telefonski broj +386 1 6001 530 ili Viber: +386 30 640 995. Takođe vam predlažemo da posetite našu Facebook stranicu.

Vlada još nije potvrdila zakon, jer još nisu do kraja uskladili mere zbog epidemije koronavirusa i o tome se još raspravlja. Pogledajmo koje su to do ovog trenutka predložene mere:

Pregled: mere za očuvanje radnih mesta

Sve doprinose svih zaposlenih, koji su na čekanju, u ovom periodu u obe blagajne i proračun plaća država. Prava osiguranika i prihodi blagajni se očuvaju. Ova mera odmah rasterećuje poslodavca.

Država takođe dodatno sufinansira 20% neto nadoknade zaposlenima. Pravo sufinansiranja se na kraju poslovne godine određuje na osnovu bilansa stanja i uspeha.

Nadoknadu za sva bolovanja za vreme epidemije od prvog dana krije Zavod za zdravstveno osiguranje Slovenije, a ne poslodavac.

Uspostavlja se sistem nagrađivanja zaposlenih i aktiviranih u kritičnim delatnostima za vreme epidemije preko dodatka za opasan rad i dodatna opterećenja (zdravstvo, civilna zaštita, kritična infrastruktura,…) prema odluci predstojnika u rasponu između 10 do 200% dodatka na osnovnu platu.

Pregled: mere za poboljšanje socijalnog položaja ljudi

Status za radnike, koji ne rade zbog više sile (čuvanje dece, nemogućnost dolaska na posao) izjednačava se sa radnicima sa statusom radnika na čekanju.

Radniku, koji za vreme epidemije izgubi posao, od prvog dana automatski pripada nadoknada za nezaposlenost.

Javne usluge, koje se ne izvode, domaćinstva za vreme krize ne plaćaju.

Pomoć samozaposlenima

Pravo na pomoć imaju svi samozaposleni, koji sa posebnom izjavom preko elektronske aplikacije razglase nemogućnost rada zbog krize. Izjava je javno dostupna. Ako se kasnije utvrdi, da je ta izjava sadržala lažne podatke, biće primorani da pomoć vrate.

Samozaposleni, koji zbog krize ne mogu obavljati delatnost ili je obavljaju u značajno manjoj meri, imaju pravo na mesečni osnovni prihod u visini 70% neto minimalne plate.

Samozaposlenima, koji neo bavljaju svoju delatnost zbog krize, se takođe u tom periodu odpisuju doprinosi. Doprinose za njih u tom periodu za zdravstveno i penziono osiguranje snosi država, prava osiguranika i prihodi blagajni se očuvaju. Visina doprinosa za kriznu godinu se određuje na osnovu iskazanog profita na kraju godine.

Odlaže se plaćanje akontacije poreza na dohodak građana do procene poreza na dohodak građana za godinu 2020.

Pregled: mere za očuvanje poslovanja preduzeća

Sve doprinose za penziono osiguranje za rad zaposlenih u privredi, koji ostanu na radnom mestu za to vreme, kako za poslodavca, tako i za zaposlenog plaća država, prava osiguranika i prihodi se očuvaju. Time se rasterećuje trošak plate za preduzeća.

 

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *